19 Novembar 2017

ZAKON O RADU
 
I - OSNOVNE ODREDBE
?lan 1.

Ovim zakonom ureduje se zakljucivanje ugovora o radu, radno vrijeme, place, prestanak ugovora o

radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zakljucivanje kolektivnih ugovora, mirno rjesa2

vanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugacije

odredeno.
?lan 2.

Zakljucivanjem ugovora o radu izmedu poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos.

?lan 3.

Poslodavac, u smislu ovog zakona, je fizicko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao, te mu za

obavljeni rad isplacuje placu i izvrsava druge obaveze prema zaposleniku u skladu sa ovim zakonom,

propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

?lan 4.

Zaposlenik, u smislu ovog zakona, je fizicko lice koje u radnom odnosu licno obavlja odredene poslove

za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu sa ovim zakonom, propisom kantona,

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

?lan 5.

Lice koje trazi zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne moze biti stavljeno u nepovoljniji polozaj zbog

rase, boje koze, pola, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla,

imovnog stanja, rodenja ili kakve druge okolnosti, ?lanstva ili ne?lanstva u politickoj stranci,

?lanstva ili ne?lanstva u sindikatu, te tjelesnih i dusevnih poteskoca.

?lan 6.

Zaposlenik ima pravo na zdravstvenu zastitu i druga prava u slucaju bolesti, smanjenja ili gubitka radne

sposobnosti i starosti, kao i pravo na druge oblike socijalne sigurnosti, u skladu sa zakonom.

?lan 7.

Zaposlenik - zena ima pravo i na posebnu zastitu za vrijeme trudnoce, porodaja i materinstva.

Zaposlenik stariji od 15, a mladi od 18 godina (u daljem tekstu: maloljetnik), uziva posebnu zastitu.

?lan 8.

Zaposlenik, kome prestane radni odnos, prijavom sluzbi za zaposljavanje, ostvaruje pravo na zdravstvenu

zastitu u slucaju bolesti i invalidnosti, pravo na materijalno osiguranje i druga prava za vrijeme

nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.
?lan 9.

Zaposlenici imaju pravo, po svom slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega u?laniti, u

skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.

Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, da formiraju udruzenje poslodavaca, te da se u

njega u?lane, u skladu sa statutom ili pravilima tog udruzenja.Sindikat i udruzenja poslodavaca mogu

se osnovati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

?lan 10.

Zaposlenici odnosno poslodavci slobodno odlucuju o svom stupanju ili istupanju iz sindikata, odnosno

udruzenja poslodavaca.

Zaposlenik odnosno poslodavac ne moze biti stavljen u nepovoljniji polozaj zbog ?lanstva ili

ne?lanstva u sindikatu odnosno udruzenju poslodavaca.

?lan 11.

Djelatnost sindikata odnosno udruzenja poslodavaca ne moze se trajno ni privremeno zabraniti.

3
?lan 12.

Pitanja iz oblasti radnih odnosa, ureduju se i propisom kantona, u skladu sa ovim zakonom.

?lan 13.

Na sva pitanja koja su u vezi sa ugovorom o radu, a koja nisu uredena ovim ili drugim zakonom,

primjenjuju se opci propisi obligacionog prava.

II - ZAKLJUCIVANJE UGOVORA O RADU
?lan 14.

Ugovor o radu zakljucuje se u pismenoj formi. Ako poslodavac ne zakljuci sa zaposlenikom ugovor o

radu u pismenoj formi ili mu u roku od 15 dana od dana pocetka rada ne uruci pismenu potvrdu o zakljucenom

ugovoru, smatra se da je sa zaposlenikom zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme.

Poslodavac moze u roku od jedne godine dokazati da ugovor o radu nije zakljucio sa zaposlenikom,

odnosno da zaposlenik u smislu stava 2. ovog ?lana nikada nije radio kod poslodavca. Potvrda iz stava

2. ovog ?lana mora sadrzavati osnovne podatke iz ugovora o radu, posebno one o stranama, pocetku

rada i placi.
?lan 15.

Ugovor o radu moze da zakljuci lice koje je navrsilo 15 godina zivota i koje ima opcu zdravstvenu

sposobnost utvrdenu od nadlezne zdravstvene ustanove.Maloljetnik ne moze zakljuciti ugovor o radu

za obavljanje poslova koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvoj.

Smatra se da invalidno lice koje je osposobljeno za obavljanje odredenih poslova, ima zdravstvenu

sposobnost za obavljanje tih poslova.
?lan 16.

Ako su zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, odredeni posebni uvjeti za zasnivanje

radnog odnosa, ugovor o radu moze zakljuciti samo lice koje ispunjava te uvjete.

?lan 17.

Strani drzavljani mogu zakljuciti ugovor o radu pod uvjetima utvrdenim zakonom.

1. Probni rad
?lan 18.

Prilikom zakljucivanja ugovora o radu moze se ugovoriti probni rad.

Probni rad iz stava 1. ovog ?lana ne moze trajati duze od tri mjeseca.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

2. Ugovor o radu na neodredeno i odredeno vrijeme

?lan 19.

Ugovor o radu zakljucuje se na neodredeno vrijeme, ako ovim zakonom nije drugacije odredeno.

?lan 20.

Ugovor o radu moze se zakljuciti na odredeno vrijeme u slucajevima:

· sezonskih poslova,

· zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,

· rada na odredenom projektu,

· privremenog povecanja obima poslova, i

4

· drugim slucajevima utvrdenim kolektivnim ugovorom.

Ugovor o radu zakljucen na odredeno vrijeme prestaje istekom roka utvrdenog tim ugovorom za svaki

pojedinacni slucaj iz stava 1. ovog ?lana.
3. Sadrzaj zakljucenog ugovora o radu
?lan 21.

Ugovor o radu sadrzi, narocito, podatke o:

1. nazivu i sjedistu poslodavca ;

2. imenu, prezimenu, prebivalistu odnosno boravistu zapo-slenika;

3. trajanju ugovora o radu ;
4. danu otpocinjanja rada;
5. mjestu rada;

6. radnom mjestu na kojem se zaposlenik zaposljava i kratak opis poslova;

7. duzini i rasporedu radnog vremena;

8. placi, dodacima na placu, naknadama, te periodima isplate;

9. trajanju godisnjeg odmora;

10. otkaznim rokovima kojih se mora pridrzavati zaposlenik i poslodavac;

11. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrdenim kolektivnim ugovorom.

Umjesto podataka iz stava 1. tac. 7. do 11. ovog ?lana, moze se u ugovoru o radu naznaciti odgovarajuci

zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su uredena ta pitanja.

?lan 22.

Ako se zaposlenik upucuje na rad u inozemstvo zakljucuje se pismeni ugovor o radu prije odlaska zaposlenika

u inozemstvo.

Ugovor iz stava 1. ovog ?lana sadrzi, pored podataka iz ?lana 21. ovog zakona, i podatke o:

1. trajanju rada u inozemstvu;

2. valuti u kojoj ce se isplacivati placa i drugim primanjima u novcu i naturi na koja zaposlenik ima

pravo za vrijeme rada u inozemstvu;
3. uvjetima vracanja u zemlju.
4. Podaci koji se ne mogu traziti
?lan 23.

Prilikom zakljucivanja ugovora o radu poslodavac ne moze traziti od zaposlenika podatke koji nisu u

neposrednoj vezi sa prirodom radnih aktivnosti koje zaposlenik obavlja.

?lan 24.

Licni podaci zaposlenika ne mogu se prikupljati, obradivati, koristiti ili dostavljati trecim licima, osim

ako je to odredeno zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.

III - OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRSAVANJE ZA RAD

?lan 25.

Poslodavac moze, u skladu sa potrebama rada, omoguciti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i

usavrsavanje za rad. Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada,

obrazovati se, osposobljavati i usavrsavati za rad. Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvodenja

novog nacina ili organiziranja rada, omoguciti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili

usavrsavanje za rad. Uvjeti i nacin obrazovanja, osposobljavanja i usavrsavanja za rad iz st. 1. i 2.

ovog ?lana ureduju se kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

1. Prijem pripravnika
?lan 26.

Poslodavac moze zakljuciti ugovor o radu sa pripravnikom. Pripravnikom se smatra lice koje prvi put

zasniva radni odnos u zanimanju za koje se skolovalo, radi strucnog osposobljavanja za samostalan

5

rad. Ugovor o radu sa pripravnikom zakljucuje se na odredeno vrijeme, a najduze godinu dana, ako

zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugacije odredeno.

?lan 27.

Nakon zavrsenog pripravnickog staza, pripravnik polaze strucni ispit, u skladu sa zakonom, propisom

kantona ili pravilnikom o radu.
2. Volonterski rad
?lan 28.

Ako je strucni ispit ili radno iskustvo utvrdeno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje

poslova odredenog zanimanja, poslodavac moze lice koje zavrsi skolovanje za takvo zanimanje, primiti

na strucno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa ( volonterski rad ).

Period volonterskog rada iz stava 1. ovog ?lana racuna se u pripravnicki staz i u radno iskustvo kao

uvjet za rad na odredenim poslovima.

Volonterski rad iz stava 1. ovog ?lana moze trajati najduze godinu dana, ako zakonom nije drugacije

odredeno. Ugovor o volonterskom radu zakljucuje se u pismenoj formi. Nacin i trajanje volonterskog

rada i polaganje strucnog ispita ureduje se zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Licu, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao

i za zaposlenike u radnom odnosu i prava po osnovu osiguranja za slucaj povrede na radu i profesionalne

bolesti, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju.

IV - RADNO VRIJEME
?lan 29.

Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduze 40 sati sedmicno.

?lan 30.

Ugovor o radu moze se zakljuciti i za rad sa nepunim radnim vremenom. Zaposlenik koji je zakljucio

ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, moze zakljuciti vise takvih ugovora kako bi na taj nacin

ostvario puno radno vrijeme. Zaposlenik koji radi sa nepunim radnim vremenom ostvaruje sva prava

iz radnog odnosa kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom, osim prava koje zavisi od duzine radnog

vremena (placa, naknada i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom

o radu.
?lan 31.

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zastite na radu, nije moguce zastititi zaposlenika od stetnih

utjecaja, radno vrijeme se skracuje srazmjerno stetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu

sposobnost zaposlenika. Poslovi iz stava 1. ovog ?lana i trajanje radnog vremena utvrduju se pravilnikom

o radu i ugovorom o radu, u skladu sa zakonom. Pri ostvarivanju prava na placu i drugih prava po

osnovu rada i u vezi sa radom, skraceno radno vrijeme u smislu st. 1. i 2. ovog ?lana izjednacava se sa

punim radnim vremenom.
?lan 32.

U slucaju vise sile (pozar, potres, poplava) i iznenadnog povecanja obima posla, kao i u drugim slicnim

slucajevima neophodne potrebe, zaposlenik, na zahtijev poslodavca, obavezan je da radi duze od

punog radnog vremena (prekovremeni rad ), a najvise do 10 sati sedmicno.

Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duze od tri sedmice neprekidno ili vise od 10 sedmica u toku

kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac obavijestava organ nadlezan za poslove inspekcije

rada kantona (u daljnjem tekstu: inspekcija rada kantona).

Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika. Trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom

do tri godine zivota i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do sest godina zivota,

6

moze raditi prekovremeno, ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Inspekcija rada kantona zabranit ce prekovremeni rad, uveden suprotno st. 1., 2., 3. i 4. ovog ?lana.

?lan 33.

Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme moze se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda

traje duze, a tokom drugog perioda krace od punog radnog vremena, s tim da prosjecno radno vrijeme

ne moze biti duze od 52 sata sedmicno, a za sezonske poslove najduze 60 sati sedmicno.

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjecno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili

drugog perioda odredenog kolektivnim ugovorom, ne moze biti duze od 40 sati u sedmici. Ako je uvedena

preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

?lan 34.

Rad u vremenu izmedu 22 sata uvecer i 6 sati ujutro iduceg dana, a u poljoprivredi izmedu 22 sata i 5

sati ujutro, smatra se nocnim radom, ako za odredeni slucaj zakonom, propisom kantona ili kolektivnim

ugovorom nije drugacije odredeno. Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena

smjena, tako da zaposlenik radi nocu uzastopno najvise jednu sedmicu.

?lan 35.

Zabranjen je nocni rad zena u industriji. Zabrana iz stava 1. ovog ?lana ne odnosi se na zene koje obavljaju

rukovodece i tehnicke poslove i zene zaposlene u zdravstvenoj ili socijalnoj sluzbi, kao i na

poslodavce koji zaposljavaju samo ?lanove svoje obitelji. Zaposlenici - zeni moze se narediti nocni

rad u industriji u slucaju zastite interesa Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija),

ako je dobijena saglasnost federalnog ministra nadleznog za rad (u daljnjem tekstu: federalni ministar)

nakon prethodnog konsultiranja sa sindikatom, poslodavcem ili vise poslodavaca odnosno udruzenjem

poslodavaca. Zeni se moze narediti nocni rad i bez prethodne saglasnosti, ako je takav rad neophodan

zbog vise sile ili sprjecavanja kvara na sirovinama. O nocnom radu iz stava 4. ovog ?lana obavjestavaju

se nadlezni organ kantona i inspekcija rada kantona u roku 24 sata od uvodenja ovog rada. Ako

inspekcija rada kantona ocijeni da nocni rad iz stava 4. ovog ?lana nije neophodan, odnosno da ne

postoji visa sila ili opasnost od kvara na sirovinama, zabranit ce nocni rad.

?lan 36.

Zabranjen je nocni rad maloljetnih zaposlenika. Za maloljetne zaposlenike u industriji, rad u vremenu

izmedu 19 sati uvecer i 7 sati ujutro iduceg dana, smatra se nocnim radom. Za maloljetne zaposlenike

koji nisu zaposleni u industriji, rad u vremenu izmedu 20 sati uvecer i 6 sati ujutro iduceg dana, smatra

se nocnim radom. Izuzetno, maloljetni zaposlenici privremeno mogu biti izuzeti od zabrane nocnog

rada u slucaju havarija, vise sile i zastite interesa Federacije, na osnovu saglasnosti nadleznog organa

kantona.
V - ODMORI I ODSUSTVA
1. Odmori
?lan 37.

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od

najmanje 30 minuta.

Izuzetno, poslodavac je duzan zaposleniku, na njegov zahtjev, omoguciti odmor iz stava 1. ovog ?lana

u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.

Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog ?lana ne uracunava se u radno vrijeme.

Nacin i vrijeme koristenja odmora iz st. 1. i 2. ovog ?lana ureduje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom

o radu i ugovorom o radu.
?lan 38.
7

Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmedu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12

sati neprekidno.

Izuzetno, za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na odmor iz stava 1. ovog

?lana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne zaposlenike u trajanju od najmanje 12

sati neprekidno.
?lan 39.

Zaposlenik ima pravo na sedmicni odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je neophodno

da radi na dan svog sedmicnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu odredenom prema

dogovoru poslodavca i zaposlenika.
?lan 40.

Zaposleniku se ne moze uskratiti pravo na odmor u toku rada, dnevni odmor i sedmicni odmor.

?lan 41.

Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na placeni godisnji odmor u trajanju od najmanje

18 radnih dana.

Maloljetni zaposlenik ima pravo na godisnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zastite na radu, nije moguce zastititi

od stetnih uticaja, ima pravo na godisnji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.

Poslovi i trajanje odmora iz stava 3. ovog ?lana ureduju se zakonom, propisom kantona, kolektivnim

ugovorom i pravilnikom o radu.
?lan 42.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmedu dva radna odnosa duzi od osam dana,

stice pravo na godisnji odmor nakon sest mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenik nije stekao pravo na godisnji odmor u smislu stava 1. ovog ?lana, ima pravo na najmanje

jedan dan godisnjeg odmora za svaki navrseni mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom,

pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne sluzbe i drugog odsustva

koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1. ovog ?lana.

?lan 43.

Trajanje godisnjeg odmora duze od najkraceg propisanog ovim ili drugim zakonom, ureduje se kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godisnjeg odmora ne uracunava

se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme

odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u staz osiguranja. Ako je rad organiziran u manje

od sest radnih dana u sedmici, pri utvrdivanju trajanja godisnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme

rasporedeno na sest radnih dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

nije drugacije uredeno.
?lan 44.

Godisnji odmor moze se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godisnji odmor u dijelovima,

prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi

dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godisnjeg odmora

kad on to zeli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koristenja.

?lan 45.

Zaposlenik se ne moze odreci prava na godisnji odmor. Zaposleniku se ne moze uskratiti pravo na godisnji

odmor, niti mu se izvrsiti isplata naknade umjesto koristenja godisnjeg odmora.

2. Odsustva sa rada
8
?lan 46.

Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj

godini - placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak, porodaja supruge, teze bolesti i smrti ?lana

uze obitelji, odnosno domacinstva. ?lanom uze obitelji, u smislu stava 1. ovog ?lana, smatraju se: supruznici

odnosno vanbracni supruznici, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno, pastorce i dijete bez roditelja

uzeto na izdrzavanje), otac, majka, ocuh, maceha, usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braca i

sestre. Zaposlenik ima pravo na placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom

kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

?lan 47.

Poslodavac moze zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade place - neplaceno

odsustvo.

Izuzetno, poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna dana u jednoj kalendarskoj

godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo

od dva dana koristi uz naknadu place - placeno odsustvo. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog

?lana prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada, miruju.

VI - ZASTITA ZAPOSLENIKA
?lan 48.

Poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima

iz oblasti zastite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad. Poslodavac je duzan

osposobiti zaposlenika za rad na nacin koji osigurava zastitu zivota i zdravlja zaposlenika, te sprjecava

nastanak nesrece.
?lan 49.

Poslodavac je duzan da osigura potrebne uvjete za zastitu na radu kojima se osigurava zastita zivota i

zdravlja zaposlenika, u skladu sa zakonom.

?lan 50.

Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po zivot i zdravlje zbog

toga sto nisu provedene propisane mjere zastite na radu i o tome je duzan odmah obavijestiti inspekciju

rada kantona.
1. Zastita maloljetnika
?lan 51.

Maloljetnik ne moze da radi na narocito teskim fizickim poslovima, radovima pod zemljom ili pod

vodom, ni na ostalim poslovima koji bi mogli stetno i sa povecanim rizikom da uticu na njegov zivot i

zdravlje, razvoj i moral, s obzirom na njegove psihofizicke osobine.

Federalni ministar posebnim propisom utvrdit ce poslove iz stava 1. ovog ?lana.

Inspektor rada kantona zabranit ce rad maloljetnika na poslovima u smislu stava 1. ovog ?lana.

2. Zastita zene i materinstva
?lan 52.

Zeni se ne moze narediti, niti se zena moze rasporediti da obavlja narocito teske fizicke poslove, radove

pod zemljom ili pod vodom, te druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizicke osobine,

ugrozavaju njen zivot i zdravlje.

Izuzetno, zabrana rada iz stava 1. ovog ?lana ne odnosi se na zene koje obavljaju rukovodece poslove

i poslove zdravstvene i socijalne zastite, studente, pripravnike i volontere koji tokom skolovanja ili

strucnog osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika, te na zene

koje povremeno moraju ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizicke

prirode.
9
?lan 53.

Poslodavac ne moze odbiti da zaposli zenu zbog njene trudnoce, ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor

o radu, ili je, osim u slucajevima iz ?lana 54. stav 1. ovog zakona, rasporediti na druge poslove.

?lan 54.

Zena za vrijeme trudnoce, odnosno dojenja djeteta, moze biti rasporedena na druge poslove ako je to u

interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlasteni lijecnik. Ako poslodavac nije u mogucnosti

da osigura rasporedivanje zene u smislu stava 1. ovog ?lana, zena ima pravo na odsustvo sa rada

uz naknadu place, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Privremeni raspored iz

stava 1. ovog ?lana ne moze imati za posljedicu smanjenje place zene.

Zenu, iz stava 1. ovog ?lana, poslodavac moze premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen pismeni

pristanak.
?lan 55.

Za vrijeme trudnoce, porodaja i njege djeteta, zena ima pravo na porodajno odsustvo od jedne godine

neprekidno, a za blizance, trece i svako slijedece dijete zena ima pravo na porodajno odsustvo od 18

mjeseci neprekidno.

Na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika zena moze da otpocne porodajno odsustvo 45 dana prije porodaja,

a obavezno 28 dana prije porodaja.

Ako zena bez svoje krivice, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika, ne koristi porodajno odsustvo 28

dana prije porodaja, ima pravo da te dane iskoristi poslije porodaja. Izuzetno, zena, na osnovu svog

pismenog zahtjeva, moze koristiti krace porodajno odsustvo, ali ne krace od 42 dana poslije porodaja.

?lan 56.

Otac djeteta, odnosno usvojilac moze da koristi pravo iz ?lana 55. st. 1. i 3. ovog zakona u slucaju

smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijecena da koristi to pravo.

?lan 57.

Nakon isteka porodajnog odsustva, zena sa djetetom najmanje do jedne godine zivota ima pravo da

radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, trece i svako slijedece dijete ima pravo da radi

polovinu punog radnog vremena do navrsene dvije godine zivota djeteta, ako propisom kantona nije

predvideno duze trajanje ovog prava. Pravo iz stava 1. ovog ?lana moze koristiti i zaposlenik - otac

djeteta, ako zena za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.

?lan 58.

Nakon isteka godine dana zivota djeteta, jedan od roditelja ima pravo da radi polovinu punog radnog

vremena do tri godine zivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadlezne zdravstvene ustanove, potrebna

pojacana briga i njega. Pravo iz stava 1. ovog ?lana moze da koristi i usvojilac, odnosno lice

koje se stara o djetetu, u slucaju smrti oba roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako ne mogu da se

brinu o djetetu.
?lan 59.

Zena, koja nakon koristenja porodajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s

posla dva puta dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu nalaza ovlastenog lijecnika.

Pravo iz stava 1. ovog ?lana zena moze koristiti do navrsene jedne godine zivota djeteta.

Vrijeme odsustva iz stava 1. ovog ?lana racuna se u puno radno vrijeme.

?lan 60.

Ako zena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka porodajnog odsustva, ima pravo da produzi

porodajno odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlastenog lijecnika, potrebno da se

oporavi od porodaja i psihickog stanja prouzrokovanog gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od porodaja

odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj pripadaju sva prava po osnovu porodajnog odsustva.

10
?lan 61.

Jedan od roditelja moze da odsustvuje sa rada do tri godine zivota djeteta, ako je to predvideno kolektivnim

ugovorom ili pravilnikom o radu.

Za vrijeme odsustvovanja sa rada u smislu stava 1. ovog ?lana, prava i obaveze iz radnog odnosa, miruju.

?lan 62.

Za vrijeme koristenja porodajnog odsustva, kao i odsustva iz ?lana 59. ovog zakona, zaposlenik ima

pravo na naknadu place, u skladu sa zakonom.

Za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz cl. 57. i 58. ovog zakona, zaposlenik ima za

polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, pravo na naknadu place, u skladu sa zakonom.

?lan 63.

Jedan od roditelja djeteta sa tezim smetnjama u razvoju (teze hendikepiranog djeteta) ima pravo da

radi polovinu punog radnog vremena, u slucaju da se radi o samohranom roditelju ili da su oba roditelja

zaposlena, pod uvjetom da dijete nije smjesteno u ustanovu socijalno - zdravstvenog zbrinjavanja,

na osnovu nalaza nadlezne zdravstvene ustanove. Roditelju, koji koristi pravo iz stava 1. ovog ?lana,

pripada pravo na naknadu place, u skladu sa zakonom. Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog

?lana, ne moze se narediti da radi nocu, prekovremeno i ne moze mu se promijeniti mjesto rada, ako

za to nije dao svoj pismeni pristanak. 3. Zastita zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad

?lan 64.

Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je

privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moze otkazati ugovor o radu. U slucajevima i za vrijeme

iz stava 1. ovog ?lana, poslodavac ne moze zaposleniku otkazati ugovor o radu koji je zakljucen

u skladu sa ovim zakonom i na odredeno vrijeme.

?lan 65.

Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu stetno utjecati na ostvarivanje prava zaposlenika

iz radnog odnosa.

Zaposlenik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne

bolesti, a za koga nakon lijecenja i oporavka nadlezna zdravstvena ustanova ili ovlasteni

lijecnik utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo da se vrati na poslove na kojima je radio prije nastupanja

privremene nesposobnosti za rad ili na druge odgovarajuce poslove. Zaposlenik je duzan,u roku

od tri dana od dana nastupanja nesposobnosti za rad, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti

za rad.
?lan 66.

Ako nadlezna zdravstvena ustanova ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili

neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duzan u pismenoj formi ponuditi

druge poslove za koje je zaposlenik sposoban. Zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili obolio

od profesionalne bolesti, ima prednost pri strucnom obrazovanju, osposobljavanju i usavrsavanju koje

organizira poslodavac.
?lan 67.

Poslodavac moze, samo uz prethodnu saglasnost vijeca zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku

kod kojega postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

VII - PLACE I NAKNADE PLACA
1. Place
?lan 68.
11

Place zaposlenika utvrduju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

?lan 69.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrduje se najniza placa, te uvjeti i nacin njenog uskladivanja.

Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, ne moze zaposleniku obracunati

i isplatiti placu manju od place utvrdene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom

o radu.
?lan 70.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreduju se periodi isplate place, koji

ne mogu biti duzi od 30 dana.

Prilikom isplate place poslodavac je duzan zaposleniku uruciti pismeni obracun place. Pojedinacne

isplate place nisu javne.
?lan 71.

Zaposlenik ima pravo na povecanu placu za otezane uvjete rada, prekovremeni rad i nocni rad, te za

rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom odredeno da se ne radi, u skladu

sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

2. Naknada place
?lan 72.

Zaposlenik ima pravo na naknadu place za period u kojem ne radi zbog opravdanih slucajeva predvidenih

zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (godisnji odmor, privremena

nesposobnost za rad, porodajno odsustvo, placeno odsustvo i sl.).

Period iz stava 1. ovog ?lana za koji se naknada isplacuje na teret poslodavca, utvrduje se zakonom,

propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Zaposlenik ima pravo na naknadu place za vrijeme prekida rada do kojeg je doslo zbog okolnosti za

koje zaposlenik nije kriv (visa sila, privremeni zastoji u proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zastite na radu, ima pravo na naknadu

place u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisane mjere zastite na radu, ako

za to vrijeme nije rasporeden na druge odgovarajuce poslove.

3. Zastita place i naknade place
?lan 73.

Poslodavac ne moze, bez saglasnosti zaposlenika, svoje potrazivanje prema njemu naplatiti uskracivanjem

isplate place ili nekog njenog dijela, odnosno uskracivanjem isplate naknade place ili dijela

naknade place.
?lan 74.

Najvise polovica place ili naknade place zaposlenika moze se prisilno obustaviti radi ispunjenja obaveze

zakonskog izdrzavanja, a za ostale obaveze moze se prisilno obustaviti najvise jedna trecina

place zaposlenika.

VIII - IZUMI I TEHNICKA UNAPREDENJA ZAPOSLENIKA

?lan 75.

Zaposlenik je duzan da obavijesti poslodavca o izumu odnosno tehnickom unapredenju kojeg je ostvario

na radu ili u vezi sa radom.

Izumi odnosno tehnicka unapredenja u smislu stava 1. ovog ?lana, su izumi odnosno tehnicka unapredenja,

odredena zakonom.

Podatke o izumu odnosno tehnickom unapredenju zaposlenik je duzan da cuva kao poslovnu tajnu koju

ne moze saopciti trecem licu bez odobrenja poslodavca. Poslodavac ima pravo preceg otkupa izu12

ma, odnosno tehnickog unapredenja iz stava 1. ovog ?lana, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od

dana obavjestenja iz stava 1. ovog ?lana, izjasni o ponudi zaposlenika.

?lan 76.

O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, zaposlenik je duzan da obavijesti poslodavca,

ako je izum u vezi sa djelatnoscu poslodavca, te da mu pismeno ponudi ustupanje prava u

vezi sa tim izumom. Poslodavac je duzan da se u roku od mjesec dana od dana obavjestenja iz stava 1.

ovog ?lana, izjasni o ponudi zaposlenika.

Na ustupanje prava na izum iz stava 1. ovog ?lana na odgovarajuci nacin primjenjuju se odredbe obligacionog

prava.

IX - ZABRANA TAKMICENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM

?lan 77.

Zaposlenik ne moze, bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tudi racun sklapati poslove iz djelatnosti

koju obavlja poslodavac.
?lan 78.

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odredeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a

najduze dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne moze zaposliti kod drugog lica koji

je u trzisnoj utakmici sa poslodavcem i da ne moze za svoj ili za racun treceg lica, sklapati poslove

kojima se takmici sa poslodavcem.

Ugovor iz stava 1. ovog ?lana moze biti sastavni dio ugovora o radu.

?lan 79.

Ugovorena zabrana takmicenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu

da ce zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplacivati naknadu najmanje u iznosu polovine

prosjecne place isplacene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Naknadu iz stava 1. ovog ?lana poslodavac je duzan isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog

mjeseca.

Visina naknade iz stava 1. ovog ?lana uskladuje se na nacin i pod uvjetima utvrdenim kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

?lan 80.

Uvjeti i nacin prestanka zabrane takmicenja ureduju se ugovorom izmedu poslodavca i zaposlenika.

X - NAKNADA STETE
?lan 81.

Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu poslodavcu,

duzan je stetu naknaditi.

Ako stetu prouzrokuje vise zaposlenika, svaki zaposlenik odgovara za dio stete koju je prouzrokovao.

Ako se za svakog zaposlenika ne moze utvrditi dio stete koju je on prouzrokovao, smatra se da su svi

zaposlenici podjednako odgovorni i stetu naknaduju u jednakim dijelovima. Ako je vise zaposlenika

prouzrokovalo stetu krivicnim djelom sa umisljajem, za stetu odgovaraju solidarno.

?lan 82.

Ako se naknada stete ne moze utvrditi u tacnom iznosu ili bi utvrdivanje njenog iznosa prouzrokovalo

nesrazmjerne troskove, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu moze se predvidjeti da se visina

naknade stete utvrduje u pausalnom iznosu, kao i nacin utvrdivanja pausalnog iznosa i organ koji tu

visinu utvrduje i druga pitanja u vezi sa ovom naknadom.

Ako je prouzrokovana steta mnogo veca od utvrdenog pausalnog iznosa naknade stete, poslodavac

moze zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane stete.

13
?lan 83.

Zaposlenik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili zbog krajnje nepaznje prouzrokuje stetu trecem

licu, a stetu je naknadio poslodavac, duzan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplacene trecem

licu.
?lan 84.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrduju se uvjeti i nacin smanjenja ili oslobadanja zaposlenika

od obaveze naknade stete.
?lan 85.

Ako zaposlenik pretrpi stetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je duzan zaposleniku naknaditi

stetu po opcim propisima obligacionog prava.

XI - PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Nacin prestanka ugovora o radu
?lan 86.
Ugovor o radu prestaje:
1. smrcu zaposlenika;
2. sporazumom poslodavca i zaposlenika;

3. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik

drugacije ne dogovore;

4. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne sposobnosti ;

5. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika;

6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme;

7. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od tri mjeseca - danom

stupanja na izdrzavanje kazne;

8. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zastitna mjera u trajanju duzem od tri

mjeseca - pocetkom primjene te mjere;

9. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

2. Otkaz ugovora o radu
?lan 87.

Poslodavac moze otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok, u slucaju prestanka potrebe za obavljanjem

odredenog posla zbog ekonomskih, tehnickih ili organizacijskih razloga, iz ?lana 98. ovog

zakona, kao i u slucaju kada zaposlenik nije u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze iz radnog odnosa

zbog gubitka radne sposobnosti za obavljanje tih poslova.

Otkaz zbog gubitka radne sposobnosti iz stava 1. ovog ?lana, moguc je samo ako poslodavac ne moze

zaposliti zaposlenika na druge poslove ili ga ne moze obrazovati, odnosno osposobiti za rad na drugim

poslovima.
?lan 88.

Poslodavac odnosno zaposlenik moze otkazati ugovor o radu, bez obaveze postivanja propisanog

otkaznog roka, kada, zbog krsenja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora

o radu, nastavak radnog odnosa nije moguc.

Prije otkazivanja ugovora o radu iz stava 1. ovog ?lana, poslodavac moze zaposlenika pismeno upozoriti

na obaveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogucnost otkaza za slucaj nastavka krsenja tih obaveza.

?lan 89.
14

Ugovor o radu, u slucaju iz ?lana 88. stav 1. ovog zakona, moze se otkazati u roku od 15 dana od dana

saznanja za cinjenicu zbog koje se daje otkaz.

Ugovorna strana, koja u slucaju iz ?lana 88. stava 1. ovog zakona, otkaze ugovor o radu, ima pravo od

strane koja je kriva za otkaz da trazi naknadu stete koja je nastala neizvrsavanjem preuzetih obaveza iz

ugovora o radu.
?lan 90.

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponasanja ili rada zaposlenika, obavezan je omoguciti

zaposleniku da iznese svoju odbranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano ocekivati

od poslodavca da to ucini.
?lan 91.

Ako zaposlenik odnosno poslodavac otkazuje ugovor o radu iz razloga navedenih u ?lanu 88. stav 1.

ovog zakona, obavezan je da dokaze postojanje opravdanog razloga za otkaz.

?lan 92.

Ako p




naslovna | o nama | vijesti | tenderi | cjenovnik | kontakt 
Copyright (c) www.bhfirme.com 2008. Sva prava zadrzana. Developed By www.oxydsoft.com