19 Novembar 2017

Dvostrani ugovor i raskid

Materijalni i pravni nedostaci ispunjenja
Kod ugovora s naknadom svaki ugovaratelj odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja.
Isto tako, ugovaratelj odgovara i za pravne nedostatke ispunjenja i du?an je štititi drugu stranu od prava i zahtjeva tre?ih osoba kojima bi njezino pravo bilo isklju?eno ili su?eno.
Na ove obveze prenosioca na odgovaraju?i se na?in primjenjuju odredbe ovog zakona o odgovornosti prodavaoca za materijalne i pravne nedostatke, ako za odre?eni slu?aj nije što drugo propisano.

Pravilo istovremenog ispunjenja
U dvostranim ugovorima nijedna strana nije du?na ispuniti svoju obvezu ako druga strana ne ispuni, ili nije spremna istovremeno ispuniti svoju obvezu, izuzev ako je što drugo ugovoreno ili zakonom odre?eno, ili ako što drugo proistje?e iz prirode posla.
Ali, ako na sudu jedna strana istakne da nije du?na ispuniti svoju obvezu dok i druga strana ne ispuni svoju, sud ?e joj nalo?iti da ispuni svoju obvezu kad i druga strana ispuni svoju.

Kad ispunjenje obveze jedne strane postane neizvjesno
Ako je ugovoreno da prvo jedna strana ispuni svoju obvezu, pa se nakon sklapanja ugovora materijalne prilike druge strane pogoršaju u toj mjeri da je neizvjesno da li ?e ona mo?i ispuniti svoju obvezu, ili ako ta neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga, strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu mo?e odgoditi njezino ispunjenje dok druga strana ne ispuni svoju obvezu ili dok ne dade dovoljno osiguranje da ?e je ispuniti.
To va?i i kad su materijalne prilike druge strane. bile u istoj mjeri teške još prije sklapanja ugovora, ako njezin suugovaratelj to nije znao niti je morao znati.
U tim slu?ajevima strana koja se obvezala da prva ispuni svoju obvezu mo?e zahtijevati da joj se osiguranje dade u primjerenom roku, a poslije proteka tog roka bez rezultata, mo?e raskinuti ugovor.

Prava jedne strane kad draga strana ne ispuni svoju obvezu
U dvostranim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana mo?e, ako nije što drugo odre?eno, zahtijevati ispunjenje obveza ili, pod uvjetima predvi?enim u idu?im ?lanovima, raskinuti ugovor prostom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slu?aju ima pravo na naknadu štete.

Kad je ispunjenje u roku bitni sastojak ugovora
Kad ispunjenje obveze u odre?enom roku predstavlja bitan sastojak ugovora, pa du?nik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu.
Ali, vjerovnik mo?e odr?ati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez odga?anja, obavijesti du?nika da zahtijeva ispunjenje ugovora.
Kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku, mo?e izjaviti da raskida ugovor.
Ova pravila va?e kako u slu?aju kad su ugovorne strane predvidjele da ?e se ugovor smatrati raskinutim ako ne bude ispunjen u odre?enom roku, tako i onda kad je ispunjenje ugovora u odre?enom roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla.


Kad ispunjenje u roku nije bitni sastojak ugovora
Kad ispunjenje obveze u odre?enom roku nije bitni sastojak ugovora, du?nik zadr?ava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu, a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje.
Ali, ako vjerovnik ?eli raskinuti ugovor, mora ostaviti du?niku primjeren naknadni rok za ispunjenje.
Ako du?nik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice kao i u slu?aju kad je rok bitni sastojak ugovora.

Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog roka
Vjerovnik mo?e raskinuti ugovor bez ostavljanja du?niku naknadnog roka za ispunjenje ako iz du?nikova dr?anja proizlazi da on svoju obvezu ne?e izvršiti ni u naknadnom roku.

Raskid ugovora prije isteka roka
Kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze o?ito da jedna strana ne?e ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana mo?e raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.

Raskid ugovora s uzastopnim obvezama
Kad u ugovoru s uzastopnim obvezama jedna strana ne ispuni jednu obvezu, druga strana mo?e, u razumnom roku, raskinuti ugovor u pogledu svih budu?ih obveza, ako je iz danih okolnosti o?ito da ni one ne?e biti ispunjene.
Ona mo?e raskinuti ugovor ne samo u pogledu budu?ih obveza, nego i u pogledu ve? ispunjenih obveza, ako njihovo ispunjenje bez izostalih ispunjenja nema interesa za nju.
Du?nik mo?e odr?ati ugovor ako dade odgovaraju?e osiguranje.

Du?nost obavještavanja
Vjerovnik koji zbog neispunjenja du?nikove obveze raskida ugovor du?an je to saop?iti du?niku bez odga?anja.

Kad se ugovor ne mo?e raskinuti
Ugovor se ne mo?e raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze.

U?inak raskida
Raskidom ugovora obje strane su oslobo?ene svojih obveza, izuzev obveze na naknadu eventualne štete.
Ako je jedna strana izvršila ugovor potpuno ili djelomi?no, ima pravo da joj se vrati ono što je dala.
Ako obje strane imaju pravo zahtijevati vra?anje danog, uzajamna vra?anja obavljaju se po pravilima za izvršenje dvostranih ugovora.
Svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u me?uvremenu imala od onoga što je du?na vratiti odnosno nadoknaditi.
Strana koja vra?a novac du?na je platiti zateznu kamatu od dana kad je isplatu primila.


RASKID ILI IZMJENA UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI

Pretpostavke za raskid
Ako nakon sklapanja ugovora nastupe okolnosti koje ote?avaju ispunjenje obveze jedne strane, ili ako se zbog njih ne mo?e ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom slu?aju u toj mjeri da je o?ito da ugovor više ne odgovara o?ekivanjima ugovornih strana i da bi po op?em mišljenju bilo nepravi?no odr?ati ga na snazi takav kakav je, strana kojoj je ote?ano ispunjenje obveze odnosno strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne mo?e ostvarivati svrhu ugovora mo?e zahtijevati da se ugovor raskine.
Raskid ugovora ne mo?e se zahtijevati ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila du?na u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbje?i ili savladati.
Strana koja zahtijeva raskid ugovora ne mo?e se pozivati na promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka odre?enog za ispunjenje njezine obveze.
Ugovor se ne?e raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovaraju?i uvjeti ugovora pravi?no izmijene.
Ako izrekne raskid ugovora, sud ?e na zahtjev druge strane obvezati stranu koja ga je zahtijevala da naknadi drugoj strani pravi?an dio štete koju trpi zbog toga.

Du?nost obavještavanja
Strana koja je ovlaštena da zbog promijenjenih okolnosti zahtijeva raskid ugovora du?na je o svojoj namjeri da tra?i raskid ugovora obavijestiti drugu stranu ?im sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne u?ini, odgovara za štetu koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme priop?en.

Okolnosti zna?ajne za odluku suda
Pri odlu?ivanju o raskidu ugovora odnosno o njegovoj izmjeni sud se rukovodi na?elima poštenog prometa, vode?i ra?una naro?ito o svrsi ugovora, o uobi?ajenom riziku kod ugovora odnosne vrste, o op?em interesu te o interesima obiju strana.

Odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti
Strane se mogu ugovorom unaprijed odre?i pozivanja na odre?ene promijenjene okolnosti osim ako je to u opreci s na?elom savjesnosti i poštenja.


NEMOGU?NOST ISPUNJENJA

Nemogu?nost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana
Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogu?e zbog doga?aja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze, mo?e zahtijevati vra?anje po pravilima o vra?anju ste?enog bez osnove.
U slu?aju djelomi?ne nemogu?nosti ispunjenja zbog doga?aja za koji nije odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana mo?e raskinuti ugovor ako djelomi?no ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, ina?e ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze.

Nemogu?nost ispunjenja za koju odgovara druga strana
Kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogu?e zbog doga?aja za koji odgovara druga strana, njezina obveza se gasi, a ona zadr?ava svoje potra?ivanje prema drugoj strani, s tim što se smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobo?enja od vlastite obveze.
Osim toga, ona je du?na ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema tre?im osobama u vezi s predmetom svoje obveze ?ije je ispunjenje postalo nemogu?e.




PREKOMJERNO OŠTE?ENJE

O?iti nerazmjer uzajamnih davanja
Ako je izme?u obveza ugovornih strana u dvostranom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora o?iti nerazmjer, ošte?ena strana mo?e zahtijevati poništenje ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.
Pravo da se zahtijeva poništenje ugovora prestaje istekom godine dana od njegova sklapanja.
Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravni u?inak.
Ugovor ?e ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti.
Zbog ovog nerazmjera ne mo?e se tra?iti poništenje ugovora na sre?u, javne prodaje, a ni onda kad je za stvar dana viša cijena iz osobite naklonost.

Posebni slu?ajevi
Ako se otu?uje osnovno sredstvo u društvenom vlasništvu, a stjecalac je fizi?ka ili gra?anska pravna osoba, mo?e se zahtijevati poništenje ugovora ukoliko je ono što je primljeno u o?itom nerazmjeru a vrijednoš?u u vrijeme sklapanja ugovora.
Ako fizi?ka ili gra?anska pravna osoba otu?uje stvar koja mo?e biti osnovno sredstvo, a stjecalac je društvena pravna osoba, mo?e se zahtijevati poništenje ugovora ukoliko je ono što je dano u o?itom nerazmjeru s vrijednoš?u u vrijeme sklapanja ugovora.

Nepoznavanje prave vrijednosti stvari u ?asu sklapanja ugovora nije uvjet za njegovo poništenje.
Poništenje ugovora mo?e zahtijevati društvena pravna osoba koja je bila ugovorna strana te nadle?ni organ.
Ako ovim ?lanom nije druga?ije propisano, na odgovaraju?i se na?in primjenjuju pravila iz prethodnog ?lana.
Pod osnovnim sredstvom u smislu ovog ?lana ne razumijeva se nekretnina koja je osnovno sredstvo društvene pravne osobe.


ZELENAŠKI UGOVOR

Uvjeti za ništavost zelenaškog ugovora
Ništav je ugovor kojim netko, koriste?i se stanjem nu?de ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenoš?u ili zavisnoš?u, ugovori za sebe ili za nekoga tre?eg korist koja je u o?itom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili u?inio, ili se obvezao dati ili u?initi.
Na zelenaški ugovor na odgovaraju?i se na?in primjenjuju odredbe ovog zakona o posljedicama ništavosti i o djelomi?noj ništavosti ugovora.
Ako ošte?enik zahtijeva da se njegova obveza smanji na pravi?an iznos, sud ?e udovoljiti takvom zahtjevu ako je to mogu?e, a u tom slu?aju ugovor s odgovaraju?om izmjenom ostaje na snazi.
Ošte?enik mo?e podnijeti zahtjev za smanjenje obveze na pravi?an iznos u roku od pet godina od sklapanja ugovora.

OP?I UVJETI UGOVORA

Obveznost
Op?i uvjeti koje odredi jedan ugovaratelj, bilo da su sadr?ani u formalnom ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva, dopunjuju posebne pogodbe utvr?ene me?u ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove.
Op?i uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobi?ajeni na?in.
Op?i uvjeti obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u ?asu sklapanja ugovora.
U slu?aju neslaganja op?ih uvjeta i posebnih pogodbi, va?e ove posljednje.

Ništavost nekih odredbi op?ih uvjeta
Ništave su odredbe op?ih uvjeta koje su protivne samoj svrsi sklopljenog ugovora ili dobrim poslovnim obi?ajima, ?ak i ako su op?i uvjeti koji ih sadr?e odobreni od nadle?nog organa.
Sud mo?e odbiti primjenu pojedinih odredbi op?ih uvjeta koje lišavaju drugu stranu prava da stavi prigovore, ili onih na temelju kojih ona gubi prava iz ugovora ili gubi rokove, ili koje su ina?e nepravi?ne ili pretjerano stroge prema njoj.

Odnos op?ih uvjeta i pojedina?nih ugovora
Ako su izme?u društveno-politi?ke zajednice, fonda, mjesne zajednice odnosno organizacije potroša?a i nekih poduze?a koja se bavi poslovima prometa robe i usluga na malo utvr?eni op?i uvjeti isporuke robe ili obavljanja usluga, ti su uvjeti sastavni dijelovi svih pojedina?nih ugovoru koje bi ta organizacija sklopila o tim isporukama ili uslugama, ako zakonom nije druga?ije odre?eno.


USTUPANJE UGOVORA

Uvjeti ustupanja
Svaka strana u dvostranom ugovoru mo?e, ako na to pristane druga strana, ustupiti ugovor nekoj tre?oj osobi koja time postaje nosilac svih njezinih prava i obveza iz tog ugovora.
Ustupanjem ugovora ugovorni odnos izme?u ustupioca i druge strane prelazi na primaoca i drugu stranu u ?asu kada je druga strana pristala na ustupanje. a ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u ?asu kad je obaviještena o ustupanju.
Pristanak na ustupanje ugovora pravovaljan je samo ako je dan u formi propisanoj u zakonu za ustupljeni ugovor.
Odredbe o sporednim pravima u vezi s ugovorom o preuzimanju duga na odgovaraju?i ?e se na?in primijeniti i na ustupanje ugovora.

Odgovornost ustupioca
Ustupilac odgovara primaocu za pravovaljanost ustupljenog ugovora.
On mu ne jam?i da ?e druga strana ispuniti svoje obveze iz ustupljenog ugovora, osim ako se na to naro?ito obvezao.
On ne jam?i drugoj strani da ?e primalac ispuniti obveze iz ugovora, osim ako se na to naro?ito obvezao.

Prigovori
Druga strana mo?e ista?i primaocu sve prigovore iz ustupljenog ugovora, a i one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema ustupiocu.





naslovna | o nama | vijesti | tenderi | cjenovnik | kontakt 
Copyright (c) www.bhfirme.com 2008. Sva prava zadrzana. Developed By www.oxydsoft.com