26 Septembar 2017

Zastupanje
 
 

Mogu?nost zastupanja
Ugovor kao i drugi pravni posao mo?e se poduzeti i preko zastupnika.
Ovlaštenje za zastupanje temelji se na zakonu, statutu ili drugom op?em aktu, aktu nadle?nog organa ili na izjavi volje zastupanog (punomo?).

U?inci zastupanja
Ugovor što ga sklopi zastupnik u ime zastupane osobe i u granicama svojih ovlaštenja obvezuje neposredno zastupanog i drugu ugovornu stranu.
Pod istim uvjetima i ostali pravni poslovi zastupnikovi proizvode pravni u?inak neposredno prema zastupanoj osobi.
Zastupnik je du?an obavijestiti drugu stranu da istupa u ime zastupanog, ali i kad on to ne uradi ugovor proizvodi pravni u?inak za zastupanog i drugu stranu ako je ona znala ili je iz okolnosti mogla zaklju?iti da on istupa kao zastupnik.

Prenošenje ovlaštenja
Zastupnik ne mo?e prenijeti svoja ovlaštenja na drugog, izuzev kad mu je to dopušteno zakonom ili ugovorom.
Iznimno, on to mo?e u?initi ako je sprije?en okolnostima da posao osobno obavi a interesi zastupanog zahtijevaju neodgodivo poduzimanje pravnog posla.

Prekora?enje granica ovlaštenja
Kada zastupnik prekora?i granice ovlaštenja, zastupani je u obvezi samo- ako odobri prekora?enje.
Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat ?e se da je odobrenje odbijeno.
Odobrenje iz prethodnog stava ima povratni u?inak ako strane ne odrede druga?ije.
Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekora?enje ovlaštenja, mo?e odmah nakon saznanja za prekora?enje, ne ?ekaju?i da se zastupani o ugovoru izjasni, izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana.
Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za štetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekora?enje ovlaštenja.

Sklapanje ugovora od strana neovlaštene osobe
Ugovor što ga neka osoba sklopi kao punomo?nik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.
Strana s kojom je ugovor sklopljen mo?e zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava.
Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen.
U tom slu?aju strana s kojom je ugovor sklopljen mo?e od osobe koja je kao punomo?nik bez ovlaštenja zaklju?ila ugovor tra?iti naknadu štete, ako u trenutku zaklju?enja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlaštenje za sklapanje ugovora.

PUNOMO?

Davanje punomo?i
Punomo? je ovlaštenje za zastupanje što ga vlastodavac pravnim poslom daje punomo?niku.
Postojanje i opseg punomo?i nezavisni su od pravnog odnosa na ?ijoj je podlozi punomo? dana.
Punomo?nik mo?e biti i pravna osoba.

Posebna forma punomo?i
Forma propisana zakonom za neki ugovor ili koji drugi pravni posao va?i i za punomo? za sklapanje tog ugovora odnosno za poduzimanje tog posla.

Opseg ovlaštenja
Punomo?nik mo?e poduzimati samo one pravne poslove za ?ije je poduzimanje ovlašten.
Punomo?nik kome je dana op?a punomo? mo?e poduzimati samo pravne poslove koji dolaze u redovno poslovanje.
Posao koji ne dolazi u redovno poslovanje mo?e punomo?nik poduzeti samo ako je posebno ovlašten za poduzimanje tog posla odnosno vrste poslova me?u koje on spada.
Punomo?nik ne mo?e bez posebnog ovlaštenja za svaki pojedini slu?aj preuzeti mjeni?nu obvezu, sklopiti ugovor o jamstvu, o nagodbi, o izbranom sudu, a ni odre?i se nekog prava bez naknade.

Opozivanje i su?avanje punomo?i
Vlastodavac mo?e po svojoj volji suziti ili opozvati punomo?, ?ak i ako se ugovorom odrekao tog prava.
Opozivanje i su?avanje svake punomo?i mo?e se u?initi izjavom bez posebne forme.
Ako je opozivanjem ili su?avanjem punomo?i povrije?en, ugovor o nalogu ili ugovor o djelu ili neki drugi ugovor, punomo?nik ima pravo na naknadu time nastale štete.

U?inak prestanka i su?avanja punomo?i prema tre?im osobama
Opozivanje punomo?i te njezino su?avanje nema u?inak prema tre?oj osobi koja je sklopila ugovor s punomo?nikom ili obavila drugi pravni posao, a nije znala niti je morala znati da je punomo? opozvana odnosno su?ena.
U tom slu?aju vlastodavac ima pravo zahtijevati od punomo?nika. naknadu štete koju bi zbog toga pretrpio, izuzev kad punomo?nik nije znao ni morao znati za opozivanje odnosno za su?avanje punomo?i.
Isto vrijedi i u ostalim slu?ajevima prestanka punomo?i.

Drugi slu?ajevi prestanka punomo?i
Punomo? prestaje prestankom pravne osobe kao punomo?nika ako zakonom nije druga?ije odre?eno.
Punomo? prestaje smr?u punomo?nika.
Punomo? prestaje prestankom pravne osobe odnosno smr?u osobe koja ju je dala, osim ako se zapo?eti posao ne mo?e prekinuti bez štete za pravne sljedbenike ili ako punomo? va?i i za slu?aj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla.






naslovna | o nama | vijesti | tenderi | cjenovnik | kontakt 
Copyright (c) www.bhfirme.com 2008. Sva prava zadrzana. Developed By www.oxydsoft.com