26 Septembar 2017

Kako financirati novo poduzetništvo
 
 

Poduzetnik treba, prije svega, kada zapo?inje samu zamisao o pokretanju poduzetništva razmisliti o argumenatima koji rasvjetljuju njegovu po?etnu poziciju.

Drugim rije?ima, poduzetnik treba:
ocjeniti svoje ja?e strane i slabosti; postaviti osobne i poslovne ciljeve; razmotriti i odabrati postoje?e, mogu?e i vjerojatne izvore financijskih sredstava za sve dobi poduzetništa; adresirati i definirati sve poslovne rizike koji se javljaju ili mogu javiti radi cjelovitijeg informiranja budu?ih (mogu?ih i vjerojatnih) ulaga?a, uklju?uju?i i banke; odrediti stvarne po?etne troškove, kao i mjesto rada; napraviti pregled ciljanog tr?išta, koji sadr?ava i makroekonomske trendove koji uvjetuju cijenu kapitala, recesiju ili uzlet gospodarstva i sl.; utvrditi tko su stvarni potencijali kupci proizvoda i usluge, na razini koju poduzetnik smatra komercijalno eksploatativnom za svoj proizvod/uslugu; uo?iti tko su konkurenti i napraviti studiju o konkurenciji, odnosno njihovim proizvodima/uslugama, kao i o ustroju poslovanja, radi unaprijedjivana svog poslovnog procesa i proizvoda/usluga u kvaliteti/cijeni; napisati realno ostvarivi promid?beni plan koji predstavlja investiciju u odnosu na 'pokrivanje' ciljane javnosti i njenu reakciju na proizvod/uslugu, a ne trošak.

Tek nakon ove etape (novi) poduzetnik mo?e prionuti ka tzv. formalnim radnjama za ustoli?enje poduzetništva koje sadr?avaju:
izbor najoptimalnijeg oblika poduzetništva (d.o.o., obrt, komanditno društvo, samostalno zanimanje itd.); odabir stru?ne pravne slu?be; odabir naziva poduzetništva za koje postoje striktni propisi; odabir knjigovodje (što je vrlo va?no, jer knjigovodstvene uz mogu?e tr?išne ili goodwill vrijednosti predstavljaju temelj poduzetništva ,a danas postoje knjigovodstvene usluge za najam); pripremiti profesionalan, ostvariv i isplativ poslovni plan koji je iskaznica za nove poduzetnike, posebice one bez klasi?nih kolaterala; izabrati poslovnu banku, odnosno banku putem koje ?e poduzetništvo voditi ra?un i srodne djelatnosti; aplicirati za kredit ili drugo financijsko rješenje, rabe?i postoje?e programe za nepovratna ili poticajna sredstva na nacionalnoj ili lokalnim razinama; razgovarati s bankom o mogu?nosti otvaranja kreditne linije, kada okolnosti dosegnu razinu primjenjivosti; odabrati osiguravaju?e društvo i aplicirati za sve prikladne vrste i police osiguranja (osobne, poslovne) koje osiguravaju poduzetništvo pod iznenadnih okolnosti.
 

Nakon što se obave gore navedeni prvi koraci, poduzetnik se, istovremeno razvijaju?i svoj proizvod/uslugu, posve?uje najprimjerenijim izvorima financiranja, od kreditiranja, ulaganja i leasinga za opremu, namještaj, pokretnine, strojeve, poslovni prostor i sl.; pribavlja potrebne dozvole za obavljanje djelatnosti (ukoliko su iste potrebne); prijavljuje se slu?bama koje staraju o osobama koje su zaposlene ugovorom o radu (penziono, zdravstveno i dr.); priklju?uje se stru?nim organizacijam u zemlji i inozemstvu i sl.

Ipak, u svemu je najva?niji, uz stvarnu pretpostavku da postoji relevantan poslovni plan, proizvod/usluga, kao i poduzetnikovo znanje i sposbnost da ga ostvari.

Svaki novi poduzetnik treba postaviti realno pitanje: Koliko mu novaca stvarno treba za po?etak poduzetništva?

Svaki poduzetnik ?e odgovor na ovo pitanje najoptimalnije definirati kada izra?una zašto mu novac treba, te koje vrste kreditnog financiranja najbolje odgovaraju njegovim potrebama, ukoliko vanbankarsko financiranje nije prakti?no ili izvedivo u njegovu slu?aju.

Nove poduzetnike uglavnom proganja problem kolaterala kao i o vrstama financiranja (na dug – kreditom, zajmom i sl. - ili suudjelništvom ulaga?a u poduzetništvo).

Nadalje, nitko ne?e ulo?iti niti lipe ukoliko ukoliko ne postoji program/poslovni plan otplate s investicijskom studijom troškova i realno ostvarivih o?ekivanih prihoda.

Kao što je ve? napisano, a što mnogi aplikanti - novi poduzetnici znaju, banke uglavnom kreditiraju poduzetništva s pozitivnom bilancom poslovanja najmanje 24 mjeseca...
Mnogi poduzetnici, posebice oni loše informirani i s niskom razinom funkcionalnog obrazovanja, a još uvijek zamra?eni netr?išnom vokacijom socijalizma, smatraju da je kredit problem kreditora, a ne njihov problem. Zbog toga i silni ‘potresni’ ?lanci o ljudima koji su posudili i spiskali novac te k tome još i cvile kako ih stiskaju kreditori, kamatari i takvima sli?ni.

Takvi poduzetnici nisu uspjeli jer su imali loš ili o?ajan poslovni plan, loš i nekonkurentan proizvod/uslugu te nestru?nost i nesposobnost za realizaciju poslovnog postupka i pretakanje istog u komercijalni rezultat. Nerijetko, takvi ‘poduzetnici’, novac ili kapital kojeg su zatra?ili i dobili, ne upotrebljavaju pravilno, ispla?uju?i svoje stare dugove i sl.

Poduzetnik (po?etnik) treba novac za:
kupovinu opreme i materijal za razvoj i izradu svoga proizvoda/usluge; troškove pla?a i najma poslovnog prostora (ukoliko nije rije? o kreditnom ili leasing aran?manu); kupovinu opreme i trajne imovine i sl.

Kapital mo?e biti ‘neosigiran’ i ‘osiguran’ što se razlikuje od slu?aja do slu?aja, ili od prakse pojedinih zemalja.

’Neosigurani’ krediti mogu biti, primjerice, pozajmice prijatelja i rodbine, krediti putem kreditne kartice ili tzv. neosigurani krediti. ‘Osiguran’ kredit je vrsta kredita koji su osiguravaju pla?anje povrata financijskog aran?mana u slu?aju nemogu?nosti ili prestanka otplate (oprema, vozila, nekretnine itd.). Uobi?ajeni kolaterali kod kredita ili drugih financijskih aran?aman su nekretnine poduzetnika, budu?i prihodi i imovina poduzetništva.
Kreditiranje predstavlja ‘du?ni?ko’ financiranje poduzetništva, a tijekom tog procesa kreditor je pasivan i osigurava svoj plasman kolateralima, a prihod ostvaruje kamatama / premijama i naknadama za pru?ene usluge.

‘Suudjelni?ko’ financiranje ulaga?a u poduzetništvo predmnijeva aktivniju ulogu ulaga?a u zaštiti svog kapitala,a u ovom sektoru mogu?e su radnje poput Po?etne javne ponude (Initial Public Offering), Neposredne javne ponude ciljanoj publici (tzv. Zatvorene ponude ili Direct Public Offering) i dr.
Prednost ovakve vrste financiranja za poduzetnike naprosto je ?injenica da ulaga?i dijele rizik s poduzetnikom što se ulaga?ima refundira s ve?om premijom i udjelom u kasnijim tr?išnim u?incima poduzetništva.

Svaki kapital za poduzetnike (poglavito nove poduzetnike) razlikuje se u cijeni i uvjetima, te posjeduje dobre i loše karakteristike za poduzetnike.

A: Mnogi poduzetnici financiraju svoje poduzetništvo iz vlastite uštedjevine, prihoda i tome sli?no, što je pozitivno u odnosu na cijenu kapitala (ista doslovce ne postoji), rok vra?anja, cijenu i dostupnost kapitala, ali negativno u odnosu na rizik i gubitak novca, pa i profesionalnost odradjivanja po?etne dobi poduzetništva.
B: Veliki broj poduzetnika prije po?etka svog poduzimanja obrati se prijateljima i obitelji, što je idealno po cijeni kapitala, rastezljivim (fleksibilnim) rokovima povrata kapitala, ali nerijetko izazove svadje, trvenja i rezultira u tragi?nim ishodima.
C: Ukoliko poduzetnik zalo?i svoju nekretninu ili imovinu poduzetništva kao kolateral, dobija prili?no dobru kamatnu stopu kredita, kao i rok otplate, ali njegov je dom, mogu?e i njegove obitelji, na kocki.
D: Financiranje sitnijih troškova putem kreditne kartice donosi obvezu visoke kamatne stope, kratke rokove otplate, ali i jednostavnost postupka. No, rije? je ipak o mikro-svotama koje se mogu povu?i putem kreditnih kartica.
E: Po?etni kapital mo?e se ste?i i u putem odgode pla?anja, primjerice, naru?ene robe, ali ta odgoda traje izmedju 30 i 90 dana, pa je taj na?in takodjer prili?no riskantan, poglavito ukoliko ne postoje dokumentirane narud?be pravnih odoba s jakim bonitetom.
F: Leasing nekretnina takodjer mo?e biti problem za nove poduzetnike, a svaki dostup tzv. poduzetni?kom ili rizi?nom kapitalu (Venture Capital) donosi svoje ustupke (o tome više u po?etnim tekstovima ovog bloga/web stranice).
G: Premije odnosno kamate kod ulaga?a u poduzetništvo mnogu su više nego kod ve?ine drugih izvora kapitala (pod uvjetom da nije rije? o klasi?nim kamatarima), odredjuju se pismenim ugovorima i iznose izmedju 25-40%. Ovaj kapital ne ulazi u male obrte i takva mikro poduzetništva, te zahtjeva investiciju ve?eg opsega radi zarade dostatne preuzetom riziku.
H: Financiranje opreme stoji izmedju 12-18% godišnje, naravno ako ura?unamo cijenu pologa i sli?nih po?etnih davanja gdje god isti postoje. Takva je cijena i za leasing usluge, a rokovi aran?amana su od 3 do 7 godina, odnosno premna programu svake leasing ku?e, banke i sl.
I: Uredi ili poduze?a za financiranje/kredite jedva da u Hrvatskoj (legalno) i postoje, ali ukoliko poduzetnik ugovorti aran?man s nekim poduzetništvom koje plasira višak kapitala, shvatiti ?e da je takva vrst kapitala za njega najskuplja i slu?i isklju?ivo ukoliko nigdje drugdje ne mo?e do?i do kapitala potrebnog za neku dob poduzetništva.
J: Ovdje moramo još jednom navesti Ministarstvo za gospodarstvo, rad i poduzetništvo i njihove programe s niskom (nerijetko, deklarativnih i prakti?no teško iskoristivih) poticaja i bespovratnih nakanada . No, postupak je uglavnom kompliciran i referentan za isklju?ivo 'best of' poduzetni?ke projekte.
K: Na kraju, opet spomenimo banke za koje se, na ?alost novih poduzetnika, najte?e kvalificirati zbog nepostojanja adekvatnih kolaterala ili mogu?e nedovoljne stru?nosti osoba koje ocjenjuju projekte novih poduzetnika.
L: Novi poduzetnici mogu upotrijebiti svoje znanje, rad i vještinu u zamjenu za pla?anje, primjerice, s proizvoda?ima odredjene opreme, koji ih ?ak mogu i kreditirati po dogovorenim uvjetima.
Razdoblje razmjene roba i usluga (barter) još nije ni izdaleka iz nas, pa poduzetnici mogu 'trejdati' svoje po?etni kapital u zamjenu za potrebnu robu ili usluge
Ovdje pri?a o financiranju malih poduzetnika ne završava. Ponavljamo, sve po?inje s poslovnim planom, a nastavlja se s ?asnoš?u, znanjem i sposobnoš?u poduzetnika. Naime, ukoliko poduzetnik ne mo?e vratiti, primjerice, prvi ili drugi obrok kreditne obveze, treba odmah nazvati kreditora ili ulaga?a, upoznati ga s problemom i zatra?iti potrebno produ?enje isplate, uz definiranje izvora otplate.
Potom upozoravamo nove poduzetnike da izvori kapitala itekako razlikuju pravog poduzetnika od 'pravog poduzetnika', te odmah prepoznaju blefere, prodava?e magle, jer takvi brbljaju bez ikakvog reda i sadr?aja, a ?esto bez uporabe mozga, u agresivnoj navali pretjeranog optimizma.

Ulaga?i ?e naro?ito biti zainteresirani u svrhe potrošnje njihova novca kod razvoja poduzetništva.
Novi poduzetnici ne smiju se oslanjati na bankarske kredite u toj dobi poduzetništ(a)va, trebaju biti krajnje odgovorni prema izvorima kapitala zbog cijene istog i reperkusija, te stoga trebaju odista minimalizirati sve po?etne troškove i optimirati trasu ostvarenja konkretnih komercijalnih u?inaka od (pra)po?etka poduzetništva, razvojne dobi do komercijalno utr?ivog statusa poduzetništva.

Novi poduzetnici, izgri?eni u sebi od potrage za po?etnim kapitalom koji ?e omogu?iti razvoj poduzetništva, ukupnog stresa, napetosti i ciljeva, trebaju se nastaviti ponašati poduzetni?ki i nakon što izbore prvi kapital.
Iznad svega, poduzetnici moraju odr?avati maksimalno korektne odnose s izvorom kapitala, pri ?emu su blagovremena financijska izvješ?a preduvjet takvih odnosa. Poduzetnici moraju biti proaktivni u rješavanju mogu?ih problema, a ne ih skrivati od izvora kapitala, jer kreditori, ulaga?i i sl. uvijek mogu do?i do potrebne dokumentacije po kojoj je razvidno pla?a li poduzetnik ra?une redovito ili ne i tome sl.

Novi poduzetnik treba prije svega uvijek imati 'adut u rukavu', odnosno razmišljati i poslo?iti o barem nekoliko izvora financiranja u slu?aju neo?ekivanih okolnosti koje mogu poremetiti likvidnost i solventnost poduzetništva.

Nov?ane obveze mogu se regulirati tako da poduzetnik pokuša izboriti du?i rok otplate kupljene opreme ili robe, a druge strane da njegovi klijenti (kupci proizvoda i usluga) plate što prije.
Dakako da postoje algoritmi i obrasci uspješnog financiranja i upravljanja financijama kod (novih) poduzetnika, ali njihova primjena za svaki pojedini slu?aj spada u domenu stru?nijeg rada ovlaštenih poslovnih ili financijskih savjetnika.
Navedeni obrasci odnose se na optimalan na?in financiranja po?etne dobi poduzetništva (pr. banka, uštedjevina, prodaja udjela prijateljima ili interesntima), ozbiljnost i kredibilnost ostvarenja poslovnog plana, artikuliraju ponašanje poduzetnika radi izbjegavanja sitnozornih pokušaje la?nog predstavljanja okolnosti i impresioniranja izvora kapitala, te instaliraju profesionalni odnos prema izvorima kapitala ili poslovnim suradnicima (klijentima, nabavlja?ima itd.).






naslovna | o nama | vijesti | tenderi | cjenovnik | kontakt 
Copyright (c) www.bhfirme.com 2008. Sva prava zadrzana. Developed By www.oxydsoft.com