26 Septembar 2017

Na?in financiranja poduzetništva
 

KREDITI: Kredit po definiciji predstavlja ugovorni sporazum po kojem korisnik kredita (osoba koja posudjuje novac) dobija vrijednost odmah i otpla?uje ga pozajmitelju po ugovorenim uvjetima koji uklju?uju naknadu cijene novca (kamata), jer je novac u ovom slu?aju roba. Kredit, nadasve, predstavlja odnos korisnika kredita prema kreditodavatelju (banke, karti?arske ku?e, drugih izvora), te se odnosi na koli?inu novca kojeg ?e kreditodavatelj posuditi korisniku kredita. Navedeni odnos se temelji na informaciji o sposobnosti urednog opslu?ivanja obveze od strane (budu?eg) korisnika kredita.
Klju?ni elementi za ostvarenje kreditnog aran?mana su vjera kreditora u sposobnost ili dokazane karakterne vrline korisnika kredita, njegovu urednost o opslu?ivanju obveza, dovoljan tijek novca (cash flow) koji jam?i ispunjavanje obveza (ovo se odnosi ina poduzetnike, a za fizi?ke osobe pojam cash flow je ograni?en na stalna i honorarna proimanja), te neto vrijednost (zadovoljavaju?i odnos imovina, potra?ivanja i dugovanja, vrste kolaterala za osiguranje povrata i ukupni uvjeti glede korisnika kredita i ekonomske situacije).

POSLOVNI INKUBATORI: Odli?no rješenje na poduzetništva u pretpo?etku ili na po?etku. Inkubatori 'udomljuju' više poduzetništava pod istim krovom, smanjuju?i cijenu najma prostora i usluga, od tajni?kih, ra?unovodstvenih i dr., te u optimiranijim uvjetima nude i dostup poduzetni?kom kapitalu u po?etnim dobima.

FONDOVI ZA RAZVOJ DRUŠTVENO KORISNIH/POTREBNIH PODUZETNIŠTAVA: Ovi fondovi koji su posebice etablirani u SAD, slu?e kako bi omogu?ili kredite poduzetništvima koja se prema bankarskim kriterijima smatraju 'nekomercijalnim', odnosno rizi?nim za bankarsko poslovanje. Kredite ovih fondova koriste nova ili postoje?a poduzetništva koja mogu dokzati sposobnost vra?anja kredita, ali ne mogu koristiti bankarske kredite zbog poroblema s kreditima u prošlosti, veli?ine zahtjeva, ograni?enoj imovini vlasnika (poduzetništva) ili kolaterala (u odnosu na veli?inu kredita) i sl.
Više od tisu?u takovih fondova u SAD svake godine posudjuje poduzetništvima više od milijardu USD. Ovo je idealan izvor za poduzetništva u razvoju, koja mogu dokazati da ?e njihovo poslovanje pozitivno utjecati na stvaranje poslova u nekom okru?enju (gradu, podru?ju, dr?avi) te da ?e njihovim poslovanjem okru?je stvoriti platformu za izbjegavanje gospodarske recesije.
Krediti ovakovih fondova su skuplji od bankarskih jer su i rizi?niji (prosje?no 0,5 do 3 kamatna postotna boda), ali veliki se broj takovih kredita tijekom vijeka trajanja poka?e boljim riješenjem od drugih na?ina financiranja za poduzetnike.
Fondovi podvrgavaju poslovanje poduzetništava i radne planove tradicionalnoj kreditnoj analizi, pri ?emu poduzetništvo koje zahtjeva financijsko rješenje mora poglavito dokazati fokusiranost na namjenu kredita i u?inke rada (s osiguranjima koje pospješuju provodjenje plana).

ZATVORENA / CILJANA JAVNA PONUDA (DIRECT PUBLIC OFFERING): Ova ponuda predstavlja prodaju udjela individualnim ulaga?ima, a primjenjuje se na postoje?a i nova poduzetništva. Najva?nija osobina poduzetništava koja se nude ovakovom ponudom posjedovanje je proizvoda/usluge koja je potrebna potencijalnom tr?ištu te kvalitete koja je korisna društvu. Milioni i milijarde USD investiraju se u nova poduzetništva, makar je ovaj na?in financiranja optimalan kod proširenja poslovanja.
Iako je Zatvorena ponuda jeftinija od otvorene Po?etne (Inicijalne) javne ponude (IJP), na kraju je mnogo skuplja jer i ulaga?i ?ele mnogo ve?i udjel u vlasništvu, obzirom da ne postoje aran?er niti investicijska banka kao kod IJP-a.

MIKROKREDITI: Mikrofinanciranje (instrumenti: mikrokrediti, mikro kreditne kartice itd.) je poduzeto radi financiranja mikrogospodarstva svake zemlje kojeg ?ine ku?na poduzetništva (poljoprivreda), slobodna zanimanja , mali obrti, razvoj projekata (pr. studenata i sl.) i mala trgova?ka društva.
Mikrofinanciranje slu?i za kreditiranje obrtnog kapitala, uredsku opremu, potrošni materijal, popravke i trajnu imovinu (strojeve, vozila itd.).
U razvijenim zemljama mikrokredite omogu?uje neprofitni posrednici (primjerice, u SAD postoji oko 170 takvih organizacija). Mikrokrediti su idealno rješenje za nova ili novija poduzetništva koja nemaju vijek poslovanja i kolaterale koje potra?uju banke, .
Cijena takvih kredita je dogovorna s posrednikom, ali je obzirom na uvjete viša od banaka. Kredit se nastoji kolaterizirati s što širim opsegom imovine, opreme, ugovora i osobnih jamstava poduzetnika kojorisnika kredita.
Prednost mikro kredita su male svote koje banke ne posudjuju, odnosno skupo napla?uju.

PRIVATNA KREDITNA JAMSTVA: Poduzetništva u (pred)po?etku nemaju dovoljan broj odgovaraju?ih kolaterala za izvore financiranja (poglavito, bankarskog) te se predo?avanjem privatnog jamstva izdatog iz kredibilnog izvora smatra dostatnim kolateralom za financijsko riješenje poduzetništvu, ponajviše kredit.
Navedena jamstva se izdaju za odabrana poduzetništva ?iji ?imbenici (proizvod, usluga, radna snaga i intelektualni kapital, ustroj rada itd.) jam?e pozitivne u?inke unutar 12 mjeseci koliko traje jamstvo po bankarskim standardima. Nakon tog razdoblja, poduzetništvo mora u?incima svog poslovanja biti sposobno podi?i vrijednost temeljnog kapitala (uklju?uju?i imovinu poduzetništva) za otpla?ivanje kreditne obveze i jamstva, odnosno poduzetništvo treba biti u stanju podi?i kredit na temelju rezultata svoga poslovanja.
Ukupna cijena jamstva i kredita zasigurno je viša od klasi?nog kredita, ali poduzetnik ne gubi udjele u vlasnosti nad poduzetništvom, što takav na?in financiranja poduzetništva ?ini povoljnim u odnosu na financiranje prodajom udjela.
No, rizik kod jamaca je isti kao i kod onih koji sudjeluju u financiranju poduzetništva stjecanjem udjela, tako da je ovaj na?in financiranja (posebice) novih poduzetništava optimalan za poduzetnike.

FINANCIRANJE NA TEMELJU PROJEKCIJE BUDU?IH PRIHODA/TANTIJEMA: Ovu ?emo tehniku pobli?e opisati u sljede?im tekstovima jer se odnosi na naš projekt kojeg ?emo provesti u velja?i 2006., a koji uklju?ujuje katalog globalno utr?ive intektualne imovine (prava i proizvoda), kolateriziranog s policama ?ivotnog osiguranja.
Ulaga?i dobijaju dio ugovorenih ili objektivno projiciranih dobiti, kao i vrijednost imovine (koja ?e u ovom slu?aju biti konvertibilna u prava na vlasnost udjela, dionica,prava i dr.) kao nagradu za financiranje rada, proizvodnje i plasmana proizvoda/usluga koji ?e stvarati prihode.
Ovakav na?in financiranja isplativ je za nov(ij)a poduze?a koja su jeftina u ustroju i organizaciji rada te mogu dokazati visoku stopu budu?eg bruto prometa i neto dobiti
Mnogi stru?njaci smatraju ovakav na?in financiranja dobrim (uvjeti su previše kompleksni da bi ih sada obradjivali za svaku industriju), jer poduzetništvo ustupa samo dio budu?e vrijednosti sadašnjim ulaga?ima bez kojih te vrijednosti ni bilo.
Ulaga?i zapravo poduzetniku daju predujam za (o?ekivane, ugovorene i tome sl.) budu?e prihode. No, i ulaga?i tu zauzimaju svoju win-win (svi pobjednici) poziciju, jer u slu?aju komercijalne propulzivnosti proizvoda/usluge, prihodi u budu?nosti od direktne prodaje, licencija, prava itd. mogu biti stostruko ve?i od ulaganja (Microsoft i neke tehnološke kompanije poput Googlea najbolji su primjer ulaga?ke u?inkovitosti ovakove vrste financiranja poduzetništva).
Poduzetnicima je ovakav na?in ulaganja prili?an jer se kapital u trenutku ulaganja ne stelizira udjelima, kolateralnim obvezama i sl. nego se koristi u najve?em mogu?em obujmu za plasman i marketing proizvoda/usluge.

INICIJALNA (PO?ETNA) JAVNA PONUDA: O ovoj temi, kao i svim drugim na?inima financiranja više u prethodnim tekstovima (blog postovima). Ukratko, Po?etna ili Inicijalna javna ponuda predstavlja prodaju dionica (ili obveznica) putem aran?era na tr?ištu kapitala (to su uglavnom tzv. investicijske banke i nositelji projekta - tzv. Underwriteri). Nova poduzetništva ?e time postati predmetom trgovanja na burzama koje odgovaraju obujmu Ponude (tako se primjerice manje tehnološke kompanije izlistavaju na [B]Nasdaq SmallCap[/B] kategoriji tehnološke burze u New Yorku).
Nova poduzetništva trebaju dokazati potencijal razvoja u visoko profitne kompanije. Ovakve ponude se ponekad upotrebljavaju za financiranje istra?ivanja i razvoja, ali je kudikamo porivla?nije da se komercijalni efekti iš?itaju što ranije. IJP je i naskuplji na?in financiranja poduzetništva, jer stoji najmanje oko 25% po?etnog udjela u svakoj kompaniji, uz cijene usluga i razne troškove koji se mogu popeti do 20% ukupne vrijednosti.
Naravno, IJP se provodi samo za projekte veli?ine ve?e od 30-40 milijuna kuna, a poduzetnici se za nju odlu?uju:

1.      ukoliko ne mogu privu?i kapital iz drugih investicijskih izvora

2.      ukoliko bi sazivanje sastanaka s potencijalnim ulaga?ima bilo vremenski preopse?no

3.      ukoliko ne ?ele vra?ati kredite i pasivizirati kapital

4.      poduzetništva s dionicama i vrijednosnim papirima na tr?ištima imaju ve?i ugled

5.      pomo?u dionica (trezorskih, povlaštenih i dr.) poduzetnici mogu zuadr?ati svoje najbolje zaposlenike

6.      javna poduzetništva su vrijednija od drugih; te ?injenice da se poduzetnici emisijom vrijednosnih papira barem nominalno obogate.

ELEKTRONSKO SPAJANJE PODUZETNIKA I POTENCIJALNIH ULAGA?A: Postoje brojni servisi koji spajaju ili omogu?avaju komunikaciju izmedju poduzetnika i postoje?ih ulaga?a.
Nerijetko, ovakvi poslovni servisi nude usluge kompenzacija, prijeboja, otkupa dugovanja itd. izmedju dvije ili više stranaka, ali u ovom slu?aju rije? je o lociranju, prije svega, angjela ulaga?a za poduzetnike u odnosu na podru?je ili nišu ulaga?a.
Servisi ovakve vrste prili?no su jeftini dok se odnose na dostup popisu ulaga?a. Ukoliko je, pak, rije? o slojevitijem 'spajanju' koje sadr?ava otkup dugovanja ili strukturiranje investicija, usluge su kudikamo skuplje i vezane su uz ukupnu veli?inu anga?iranog kapitala.
Prednost za svakog poduzetnika, obzirom da novac ne poznaje granice, le?i u ?injenici da takvi servisi registriraju i kontaktiraju isklju?ivo ozbiljne ulaga?e.






naslovna | o nama | vijesti | tenderi | cjenovnik | kontakt 
Copyright (c) www.bhfirme.com 2008. Sva prava zadrzana. Developed By www.oxydsoft.com